Mateo Hrvatin, rukometaš Zameta: Ponosan sam na sve godine provedene u Zametu!

Nedjelja, 11. lipnja 2017. 13:08 Napisao/la  N. D.

Moj dragi prijatelj i suigrač Mile Uzelac zna što smo sve prošli i to će nam ostati zauvijek, rekao je Hrvatin

Mateo Hrvatin u reprezentativnom dresu
Mateo Hrvatin u reprezentativnom dresu

U 37. godini života, nakon više od dvadeset i pet godina na svim malim i velikim terenima hrvatskih i europskih dvorana, jedno od najboljih lijevih krila koje je igralo u riječkom Zametu, može se slobodno napisati i reći legendarni, Mateo Hrvatin, odlučio se za igračku mirovinu.

Kvarner, Pećine, Zamet, Zagreb, ponovo Zamet, Crikvenica i za kraj Zamet, su klubovi u kojima je Hrvatin igrao i sigurno ostavio svoj upečatljiv trag.

Prije nego što je 2009. otišao u Zagreb svi zaljubljnici rukometa rado će ga se sjetiti u nastupima za reprezentaciju Hrvatske na SP koje je održano u našoj domovini.

Kao što i sam kaže ti nastupi u reprezentativnom dresu sigurno su najdraži u karijeri, ostvarenje sna za svakog sportaša, a kao nagrada za uspjeh Hrvatin se okitio srebrnom medaljom koja ga je svrstala među legende Zameta.

Hrvatin je započeo karijeru u riječkom Kvarneru kod trenera Roberta Živkovića.

- Kao klinac sam zaigrao u Kvarneru kod trenera Živkovića gdje sam igrao četiri ili pet godina, a nakon toga sam prešao u Pećine koje je vodio trener Tomislav Kruljac. U to vrijeme moglo se igrati na dvojnu registraciju tako da sam kao član Pećina igrao Prvu kadetsku ligu za Zamet, a u 19 godini sam u potpunosti prešao u Zamet gdje sam započeo seniorsku karijeru. Od samog početka bio sam na lijevom krilu, jednostavno moje fizičke predispozicije mi nisu dozvoljavale više od toga, rekao je Hrvatin. 

Trener kojeg se Hrvatin najradije sjeća i koji je ostavio najdublji trag, također je legenda Zameta.

- Teško mi je govoriti o trenerima. Bilo je jako puno trenera u mojoj karijeri i da se nitko ne uvrijedi, već sam spomenuo Tomislava Kruljca iz Pećina, a mogu reći da je Damir Čavlović koji me je doveo u Zamet, bio trener koji je ostavio najbolji dojam. To je bio trener koji me usmjerio u mojoj karijeri i pokazao mi je profesionalni pristup. Nakon njega moram izdvojiti Dragu Žiljka koji je u prvom redu čovjek koji mi je doslovno sve dao i pod njegovim mandatom u Zametu sam dotaknuo zvijezde i ušao u reprezentaciju. Od svakog trenera sam ponešto naučio, ali evo ovi treneri koje sam spomenuo su mi nekako malo više prirasli srcu, rekao je Hrvatin.

Za svakog sportaša uspjeh karijere je nastup za reprezentaciju, međutim Hrvatin izdvaja Zametovo finale Kupa iz 2012., te nastupe ove sezone u EHF kupu.

- Sigurno da je osvajanje medalje i nastup u reprezentaciji san svakog sportaša i to nije upitno, mogu biti itekako sretan što sam to ostvario, ali ono što se meni urezalo u pamćenje i događaj koji ću pamtiti kao veliki uspjeh u karijeri je utakmica polufinala kupa 2012. kada je Zamet pomeo Nexe. To nitko nije očekivao, situacija u Zametu je bila grozna, vladalo je rasulo, došli smo bez autobusa, sa automobilima. Nexe je stigao u Poreč tri dana prije, pripremali su se najozbiljnije, Kasim Kamenica je bio trener i svi su očekivali njihov prolaz u finale i utakmicu protiv Zagreba. Mi smo ušli prilično ležerno u susret i na kraju lagano slavili sa osam pogodaka razlike, te ušli u finale. Bilo je jako puno utakmica kojih se rado sjetim, ali ova pobjeda protiv Nexea mi je najdraža. Za kraj sigurno da će mi ostati dugo u sjećanju ova sezona, odnosno odlični nastupi u EHF kupu, rekao je Hrvatin.

Za sve klince koji danas počinju igrati rukomet, Hrvatin bio mogao dati mnogo savjeta, ali izdvojio je najvažnije.

- Vjera u samog sebe i neprestani rad i trening, te ponovo trening. Bez obzira koliko god puta padne na tvrdo i koliko god puta se dogode nepravde, ne smije se prestati vjerovati u sebe, jer bez obzira na sve sport je takav da na kraju nagradi uporne i ustrajne, poručio je Hrvatin.

Hrvatin je sigurno uzor mnogim mladim igračima, a on se sjetio svojih idola.

- U Zametu je svojevremeno igrao Danijel Riđić koji je bio moj prvi uzor, a nakon njega Patrik Čavar je ostavio najbolji dojam na mene i kao klinac sam uvijek njega volio gledati. Čavar je bio u potpunosti top igrač, izjavio je Hrvatin.

Hrvatin je cijelu karijeru proveo u Hrvatskoj, te priznaje da se nije opterećivao odlaskom u inozemstvo.

- Moram reći da sam nekako u Zametu bio zadovoljan i nisam previše tražio nekakve druge opcije. Uvijek kada bi se pojavila mogućnost da odem u neki drugi klub odmah bih to prekrižio i nisam se previše zamarao s tim mogućnostima. Ne znam jesam li pogriješio, ali moram naglasiti da mi je bilo jako lijepo u Zametu i ponosan sam na sve godine provedene u tom klubu. Moj dragi prijatelj i suigrač Mile Uzelac zna što smo sve prošli i to će nam ostati zauvijek, rekao je Hrvatin.

Dvije sezone u karijeri Hrvatin je proveo u Crikvenici koja je nažalost na velikoj prekretnici.

- U tom periodu kada sam bio u Crikvenici mogao sam vidjeti da taj kraj ima previše klubova, a premalo igrača i djece. Sigurno da bi se trebalo pronaći rješenje za dobrobit rukometa i mislim da bi bilo idealno da svi funkcioniraju kroz jedan klub, rekao je Hrvatin.

U subotu 17. lipnja u Centru Zamet priprema se oproštajni susret Hrvatina i Uzelca, dvoje igrača koji su obilježili Zamet za sva vremena.

- Priprema se cjelodnevni događaj, a ja mogu najaviti revijalnu utakmicu mojih i Uzelčevih prijatelja protiv sadašnjeg Zameta, koji će za tu priliku biti nešto pojačan. Sigurno da svih zanimaju zvučna imena i mogu reći da smo pozvali lokalne, domaće igrače, Sulića, Kozinu, Stevanovića, a u pregovorima smo sa izbornikom Červarom da pusti na susret Gojuna i Pešića, pošto će oni biti na pripremama u Poreču. Mislim da će svi biti zadovoljni i nadam se da ćemo se Uzelac i ja dostojno oprostiti od vjerne publike, zaključio je Hrvatin.