HNK Rijeka objavio je na službenoj stranici rezultate poslovanje za razdoblje 2012. - 2016. godine i strategiju razvoja u idućem četverogodišnjem ciklusu. Iste je Damir Mišković zajedno sa suradnicima prezentirao navijačima 6. lipnja ove godine na Otvorenoj tribini na Rujevici. Brojke su impresivne:
- od veljače 2012. do svibnja 2016. godine u HNK Rijeka uloženo je preko 24.000.000 eura (183.000.000 kn) za redovito financiranje kluba od SSF-a i povezanih društava
- u izgradnju infrastrukture Trening kampa i Stadiona HNK Rijeka do sada je uloženo preko 25.000.000 eura (187.500.000 kn)
- u igralište Robert Komen uloženo 800.000 eura (6.000.000 kn) u umjetnu podlogu za treniranje
- u projekt izgradnje Kompleksa Stadion Kantrida do sada je uloženo 870.000 eura (6.500.000 kn)
- buduća planirana financijska ulaganja u Kompleks Stadion Kantrida iznose 50.000.000 eura (375.000.000 kn)
- buduća ulaganja u popratne sadržaje Kampa iznosit će dodatnih 20.000.000 eura (150.000.000 kn)
Unatoč brojkama od kojih zastaje dah svakome tko barem nešto zna o teškom stanju u hrvatskom nogometu, amtosfera oko kluba odavno više nije poticajna.
Miškovićeva intencija smanjivanja troškova, prodaja najboljih igrača u jeku borbe za plasman u skupinu Europske lige, spekulacije oko krize naftnog biznisa od kojega ovisi financijska moć fondacije Social Sport i distanciranje Gabrielea Volpija, koji se još uvijek nije pojavio na novom stadionu na Rujevici, ne pridonose pozitivnom ozračju na pragu novog ciklusa.
Da Mišković mijenja poslovni obrazac moglo se naslutiti iz projekcije strategije razvoja. Ukratko, klupski cilj je preko 60 posto prihoda ostvarivati od transfera, a ostatak od ostalih prihoda među kojima Social Sport očigledno više neće biti izdašan kao ranijih godina.
Mišković novu poslovnu strategiju gradi na podatku da se 72 posto bruto prihoda u 2015. odnosi na prihod od transfera.
Budući da hrvatski klubovi ostvaruju zanemarivu dobit od tv-prava, gledatelja i sponzora, jedina prihodovna stavka je prodaja igrača što je Zdravko Mamić nakon desetak godina ulaganja doveo do savršenstva s obzirom na uvjete u HNL-u.
U Miškovićevoj strategiji za sada nedostaje nešto bitno da bi Rijeka dugoročno počela ostvarivati dobit od prodaje igrača kao Dinamo.
Dinamo je peti klub u Europi prema profitu od prodaje igrača u zadnjih deset godina postao zbog proizvodnje vrhunskih igrača, a ne zbog preprodaje tržišno limitiranih igrača kao što radi Rijeka.
Treba imati na umu da je najskuplji igrač u povijesti riječkog nogometa (Kramarić - 10 mil. eura) autohtoni Dinamov proizvod, koji je presudno utjecao na poslovnu bilancu Rijeke u 2015. godini.
Točnije, Kramarić je proizvod Zdravka Mamića, koji će ovog ljeta Dinamu zaraditi bezmalo 50 mil. eura ako nakon Josipa Brekala (10 mil. eura) i Marka Pjace (22 mil. eura) proda Marka Roga za 15 mil. eura.
Brekalo i Pjaca su autohtoni Dinamovi proizvodi. Rog je Splitu plaćen 5 mil. eura, ali je igra brojki drugačija kada se plati tolika odšteta za nekog igrača u HNL-u. Posebice kada se pojave kupci poput Napolija, Villarreala, Southamptona...
Kako god bilo, Mišković je pristupom pretkolima Europske lige na početku ove sezone pokazao da počinje primijenjivati Mamićev model promišljanja uspjeha u sportu.
Sve dok rezultati budu podređeni zaradi od prodaje igrača Dinamo nikada na terenu neće postati peti klub u Europi.
Grafički prikaz poslovanja za razdoblje 2012 - 2016
