Previranja u HNS-u promovirala su Damira Miškovića u vjesnika promjena u hrvatskom nogometu.
Vlasnik Rijeke posebno je medijski zanimljiv zato što uživa sve veću potporu javnog mnijenja kao kandidat za predsjednika HNS-a.
Mišković stalno ponavlja da su započete promjene u hrvatskom nogometu puno važnije od toga tko je predsjednik HNS-a.
Konktekst promjena puno je širi od borbe za fotelje na katu iznad hotela Hilton u Zagrebu, gdje je Davor Šuker preselio sjedište HNS-a.
Mišković je zadnjih mjeseci često u Zagrebu, ali nema baš vremena obilaziti Hilton.
Radije obilazi pragove svih relevantnih državnih institucija u Zagrebu dok promiče Opatijsku inicijativu i lobira za temeljite promjene u sustavu financiranja ekipnog sporta.
Mišković je na sastanku u Opatiji sakupio predstavnike saveza loptačkih sportova, koji prema međunarodnim kriterijima imaju najveći sportski i društveni značaj u većini europskih država.
Opatijska inicijativa zalaže se za spas hrvatskih klubova u elitnim loptačkim sportovima kroz model državne potpore utemljen na tržišnom principu.
Drugim riječima, Mišković ne predlaže "alanfordovski" model otimanja novca siromašnima da bi se financirali bogati, nego model prema kojemu će novac za klubove morati izdvajati oni financijski sustavi koji imaju najviše (ne)izravne koristi od ekipnog sporta u državi.
Budući da jedino država može klubovima osigurati dodatni priliv sredstava od kladionica ili turističkih taksi, posebne poreze trebao bi odrediti novi Zakon o sportu.
Opatijska inicijativa iznijela je podatak da klubovi iz pet elitnih loptačkih sportova za normalno funkcioniranje u nacionalnim natjecanjima godišnje trebaju oko 200 milijuna eura.
Ekspertna skupina Opatijske inicijative simulirala je raspodjelu troškova na temelju pretpostavke da bi nogometnim klubovima pripala polovica sredstava, ostalo bi dijelili košarkaški, rukometni, odbojkaški i vaterpolski klubovi.
Prema toj simulaciji vodeći klubovi u HNL-u dobili bi na početku sezone oko 6 milijuna eura, zadnji klubovi na ljestvici dobili bi oko 2 milijuna eura.
Tada se ne bi dogodilo da dva kluba (Istra 1961, Cibalia) u 16. europskoj ligi ove zime natjecanje nastave s blokiranim računima.
Možda je važnije da bi rukometni i vaterpolski klubovi poput MRK-a Zamet ili VK-a Primorje godišnje dobili oko 2 milijuna kuna, što je više nego dovoljno za pokrivanje troškova natjecanja seniorskih momčadi.
Miškovićeva računica je jasna, evo najnovijeg primjera koliko efektna mogu biti povećanja turističke takse.
Slovenski parlament prije nekoliko dana izglasao je novi zakon prema kojemu se gostima u Deželi ubuduće uz turističku naplaćuje i promidžbena taksa.
Turistička taksa smije se povećati s dosadašnjih 1,2 eura na 2,5 eura, a promidžbena pristojba smije iznositi najviše 25 posto turističke pristojbe.
Uz povećanje od 0,6 eura po danu, koliko maksimalno smije iznositi promidžbena taksa, samo će Slovenska turistička organizacija (STO) povećati godišnji prihod za 4,7 milijuna eura, dok bi neke slovenske općine mogle dodatno prihodovati do 6,9 milijuna eura...
Slovenija ima 212 općina i nije teško otprilike izračunati koliko bi oko 300 hrvatskih klubova dobilo sredstava kada bi se turistička taksa u Hrvatskoj povećala za samo jedan euro!
Mišković ima samo jedan problem: kako hrvatski parlament pridobiti da dio sredstava od turističkih taksi podijeli klubovima umjesto općinama?!
Ako osigura političku podršku za financiranje klubova kroz model koji predlaže Opatijska inicijativa, Mišković će spasiti klubove i postati najznačajnija osoba u hrvatskom sportu od osamostaljenja.
U tom slučaju nogometnim klubovima zaista bi postalo svejedno tko će biti predsjednik HNS-a.
