Zajednica sportova Primorsko-goranske županije i Veleučilište PAR organizirali su Sportski dnevni boravak posvećen životu nakon profesionalne sportske karijere, psihološkim izazovima i važnosti dualnog obrazovanja.
Na panelu su sudjelovali sportski direktor HNK Rijeka, Darko Raić Sudar, menadžer za razvoj i posudbu igrača HNK Rijeka, Damir Kreilach, napadač HNK Rijeka, Gabrijel Rukavina, defenzivni veznjak HNK Rijeka, Branko Pavić, profesorica psihologije, mr. sc. Iva Brozičević Dragičević, predsjednik Europske sveučilišne sportske asocijacije, Haris Pavletić, članica Upravnog odbora Ženske teniske asocijacije, Anja Vreg, dekanica Veleučilišta PAR, izv. prof. dr. sc. Gordana Nikolić, te glavna tajnica Zajednice sportova Primorsko-goranske županije, Katja Luketić.
Važno je imati “plan B”
Sportski direktor HNK Rijeka, Darko Raić Sudar, koji je istaknuo kako, unatoč tome što karijere sportaša danas traju nešto duže nego prije, većina igrača ne uspije ostvariti dugoročnu egzistenciju u nogometu. Upravo zato, naglasio je, nužno je na vrijeme razmišljati o alternativama i životu nakon karijere.
Na to se nadovezao menadžer za razvoj i posudbu igrača HNK Rijeka, Damir Kreilach, koji je profesionalnu igračku karijeru započeo i završio upravo u Rijeci te nedavno prešao u sportsku mirovinu i upravljačku ulogu. Istaknuo je kako je privilegija ostati raditi u sportu i nakon aktivne karijere, ali i naglasio važnost paralelnog razvoja i obrazovanja:
- U tom trenutku nogomet jest sve, ali je izuzetno važno imati i plan B.
Sportaši ne bi trebali birati
Dekanica Veleučilišta PAR, izv. prof. dr. sc. Gordana Nikolić, predstavila je model dualnog obrazovanja kroz Sportsku akademiju, naglasivši kako sportaši ne bi trebali birati između sporta i obrazovanja, već im sustav treba omogućiti oboje kroz maksimalno fleksibilne programe.
- Naše obrazovne modele razvili smo osluškujući stvarne potrebe sportaša i klubova – od prilagodbe termina nastave do individualnog pristupa i podrške studentima. Cilj nam je omogućiti sportašima da uz profesionalnu karijeru kontinuirano ulažu u svoje obrazovanje i budu spremni za trenutak kada se njihova sportska priča počne mijenjati, istaknula je Nikolić.
Velik broj sportaša ne zna što bi
Glavna tajnica Zajednice sportova Primorsko-goranske županije, Katja Luketić, upozorila je na izazove s kojima se sportaši suočavaju nakon karijere, posebno na krizu identiteta i nedostatak jasnog smjera.
- Na području Primorsko-goranske županije djeluje 1016 sportskih klubova i 26 strukovnih saveza, a sustav, kroz Zavod i Zajednicu, nastoji biti podrška sportašima u svim fazama njihove karijere. Riječ je o iznimno odgovornim, discipliniranim i radišnim mladim ljudima, no unatoč tome velik broj njih nakon završetka karijere ne zna što dalje. Upravo zato nastojimo s njima razgovarati na vrijeme i pomoći im da prepoznaju vlastite potencijale i smjer razvoja, poručila je Luketić.
Česti psihički padovi
Profesorica psihologije, Iva Brozičević Dragičević, istaknula je kako sportaši o završetku karijere razmišljaju prekasno te da je tranzicija često psihološki zahtjevnija od same karijere.
Ocijenila je sportaše mentalno izdržljivijima ali naglasila je psihološke teškoće s kojima se profesionalni sportaši susreći nakon sportske mirovine.
Sportaše treba pripremati
Predsjednik Europske sveučilišne sportske asocijacije, Haris Pavletić, naglasio je važnost europskih modela dualnih karijera i potrebu prilagodbe obrazovnog sustava sportašima.
Smatra da je tu nužna nacionalna strategija jer malo tko od aktivnih sportaša razmišlja o životu nakon sporta.
Kao dobar primjer istaknuo je američki sustav. Već u osnovnoj školi treba početi radtiti.
Jasni ciljevi
Članica Upravnog odbora Ženske teniske asocijacije, Anja Vreg, istaknula važnost cjeloživotnog obrazovanja i osobnog razvoja.
Istaknula je da su veliki resursi uloženi u podršku tenisačicama, psihološka podrška kao i potpora majkama sportašicama koje se nakon poroda vraćaju na teren.
Nogometaši HNK Rijeka, Gabrijel Rukavina i Branko Pavić, podijelili su iskustva o izazovima profesionalnog sporta, pritiscima i važnosti razmišljanja o budućnosti.
Kažu da su u potpunosti spremni na odricanje jer imaju jasne ciljeve.