Stručni razred za psihologiju sporta i tjelesnog vježbanja Hrvatske psihološke komore objavio je sljedeće smjernice ponašanja tijekom pandemije koronavirusa:
Pridržavati se režima života u novonastaloj situaciji i mjera sigurnosti u cilju sprječavanja širenja zaraze virusomte svojim savjesnim ponašanjembiti uzor i model ostalima.
Ostati u sadašnjosti, prihvatiti realnost trenutne situacije.
Izbjegavati razmišljanja o prošlosti i budućnosti (pad forme, gubitak vremena, propuštena natjecanja, neizvjesnoplaniranje buduće karijere).
Osjećaj gubitka kontrole kako u sportskoj situaciji, tako i sada može dovesti do anksioznosti, straha i panike.
Sebe, svoje misli, osjećaje i ponašanja što više usredotočiti na ono što mogu za sebe i druge napraviti upravo danas, odnosno naono što mogu kontrolirati SADA.
Usmjeriti se na pozitivno, iskorititi priliku za one stvari koje ste toliko željeli a niste mogli raditi zbog obaveza prema treninzima i natjecanjima.
Pripremiti dovoljnu količinu sadržaja koji nisu isključivo sport ili koronavirus.
Dakle, filmovi, serije, knjige, edukacijeputem interneta, šetnje (ukoliko je moguće i dozvoljeno).
Sačuvati sportski identitet – ako ne radimo intenzitetom i načinom kojim smo navikli ne znači da smo „manje“ sportaši.
Najjače i najviše nije uvijek i najbolje.
Raditi redovito treningeu ona vremena kao kad je bilo moguće ići u teretanu, dvoranu, igralište.
Osmisliti treninge uz pomoć trenera, suigrača, prijatelja, YouTube-a, društvenih mrežaitd.
Vježbati!
Smanjena mogućnost kretanja na sreću ne umanjuje mogućnost razvijanja psihičkih vještina i sposobnosti koristeći tehnike iz domene psihološke pripreme sportaša.
Raditi vježbe relaksacije, koncentracije, vizualizacije.
Neizvjesnost, koja je sveprisutna oko nas, je jedna realna situacija kojase nikakvim situacijskim treningom ne moža simulirati.
Sad je trenutak vježbati kako se nositi s neizvjesnošću.
To će nam pomoći u sportovima kojima se bavimo.
Svaki sport je neizvjestan.
Svako razmišljanje o posljedici, o ishodu, čini nas manje spremnima za iskušenja u sportu, kao i u trenutnoj životnoj situaciji.
Organizirati svaki dan.
Stvoriti dnevnu rutinu i odrediti ciljeve.
Navike iz “normalnog” života precrtati u ovaj “trenutni” način života: spavanje, jelo i piće, fizička aktivnostitd.
Ostati u kontaktu sa suigračima ili ostalim sportašima, trenerima, prijateljima itd. putem telefona ili društvenih mreža u cilju podrške, empatije i izmjene iskustava.
Ograničiti vrijeme provedeno slušajući i gledajući vijesti.
Neselektivnost informacijakoje primamo može povećati anksioznost.
Informirati sesamo putem službenih glasila.
Održavati dobre zdravstvene i prehrambene navike.
