Opatijska inicijativa u naravi primarno treba donijeti korist klubovima koji su baza sporta.
Od cca. 200 milijuna eura (cca 1,5 milijarda kuna) najveću izravnu korist trebali bi imati cca. 300 klubova nacionalnog ranga iz pet loptačkih sportova, neizravnu korist trebala bi imati puno šira sportska baza.
Prijedlozi namicanja i raspodjele sredstava na doradi su u resornim ministarstvima među kojima je najvažnije Ministarstvo financija, detalji provedbe trebali bi biti poznati do ljeta.
U međuvremenu u javnosti relativno nezapaženo prolaze brojke koje ukazuju koliku bi korist mogao imati državni budžet.
Prema tzv. konzervativnim metodama država od ovakvo siromašnog sporta godišnje prihoduje između 500 i 600 milijuna eura.
Kada bi država uložila u sport prema prijedlozima Opatijske inicijative, projekcija povećanja državnih prihoda iskazana je na temelju pet parametara kroz dodatnu potrošnju, nove poreze i nove investicije.
A. Ekonomski prihod od povećanja lokalnih prihoda i komunalne naknade. Predviđa se otvaranje, uređenje i izgradnja 7.500 novih poslovnih i stambeni prostora koji će pratiti razvoj sportova: nogometa, košarke, rukometa, odbojke i vaterpola, i sportske infrastrukture. Planirani novi lokalni i komunalni prihodi su 8.000 kuna godišnje po novootvorenom poslovnom i stambenom prostoru.
B. Ekonomski prihod od novoosnovanih poduzetnika ili proširenih postojećih poduzetnika (MSP – mala i srednja poduzeća) povezani sa projektom financiranja sportova: nogometa, košarke, rukometa, odbojke i vaterpola. Nova poduzeća koja će se otvoriti ili će se proširiti postojeća, ostvarivat će društvene koristi na osnovi lokalnih davanja i doprinosa u visini od ukupno 7.500 kn po poduzetniku. Projicira se najmanje 9.000 novoosnovanih poduzetnika ili proširenih postojećih poduzetnika u prve 3 godine.
C. Ekonomski prihodi od novih usluga – razvoj sportske infrastrukture i sportski timovi će privući veći broj posjetitelja utakmica i polaznika sportskih škola koji će povećati svoju potrošnju u destinaciji. Prema istraživanju potrošnje posjetitelja utakmica i polaznika sportskih škola u Hrvatskoj, prosječna potrošnja posjetitelja po danu (bez smještaja) je 70 kuna te se taj iznos množi sa procjenom povećanja dolazaka posjetitelja od prosječno 35.000 posjetitelj / dana tjedno, to jest 1.820.000 posjetitelj / dana godišnje.
D. Ekonomski prihodi od novozaposlenih. Nova poduzeća koja će se otvoriti ili postojeća proširiti kako bi zadovoljila novonastalu potražnju zbog razvoja djelatnosti sportova: nogometa, košarke, rukometa, odbojke i vaterpola zapošljavati će nove ljude. Uštede države na naknadama za nezaposlene nisu ovim putem prikazane, već se izračun društvenih koristi po novozaposlenima temelji na broju novozaposlenih i prosječnoj bruto II plaći u RH od 5.973 kn mjesečno. Projicira se novo zapošljavanje ili očuvanje postojećih radnih mjesta od 2 osobe po novoosnovanim ili proširenim postojećim MSP u prve 3 godine, ukupno 18.000 zaposlenika.
E. Projekt ima značajan utjecaj i na poboljšanje zdravlja stanovnika Republike Hrvatske jer se sa navedenim loptačkim sportovima bavi vrlo veliki broj stanovnika Hrvatske. Ovaj projekt će imati sigurno veliki utjecaj na smanjenje troškova zdravstva.
Evo tabelarnog prikaza povećanja državnih prihoda za razdoblje od 2019. do 2022. godine iz kojega je razvidno da bi već 2019. godine državni buždet uprihodio novih 2,8 milijarde kuna.
Dakle, država bi zaradila otprilike milijardu više nego što bi uložila u cca. 300 klubova!
