Vojko Obersnel ponovo se sastao s predstavnicima riječkih klubova koji spadaju u kategoriju nositelja kvalitete sporta u gradu.
Svoje probleme gradonačelniku iznijeli su MRK Zamet (Devčić), ŽRK Zamet (Denona), KK Kvarner 2010 (Šamanić), MOK Rijeka (Liverić), ŽOK Rijeka (Jakša) i VK Primorje (Barać).
Zajedno s pročelnikom Renatom Kostovićem i tajnikom Riječkog sportskog saveza (RSS) Slavišom Bradićem, gradonačelnik Obersnel razgovarao je s predstavnicima klubova iz loptačkih sportova, rezultatski (ne)uspjesi kojih u pravilu refletiraju snagu lokalnih zajednica.
Poziv i obrazac za suglasnost za prikupljanje pisanih prijedloga programa za izradu Programa javnih potreba u sportu grada Rijeke u 2019. godini klubovi trebaju dostaviti do 21. siječnja, a poznato je koliko nositelji kvalitete ovise o gradskom proračunu.
Paradoks riječkog sporta
Sastanku nije nazočio predstavnik HNK-a Rijeka, razlog je lako objasniti kroz nekoliko brojki.
Prema društvenim standardima snaga gradskog sporta ogleda se u uspjesima rukometaša i rukometašica Zameta, košarkaša Kvarnera 2010, odbojkaša i odbojkašica Rijeke, vaterpolista Primorja, ali prije svih prema rezultatima nogometaša Rijeke.
Paradoks riječkog sporta je da se zahvaljujući Damiru Miškoviću sportski rezultati Rijeke mjere desecima milijuna eura, dok gorespomenuti nositelji kvalitete iz gradskog proračuna zajedno godišnje dobivaju nešto više od 300.000 eura (cca 2,2 milijuna kuna).
Mišković u 2019. godini planira budžet od cca. 75 milijuna kuna od čega oko 60 posto otpada na troškove klupskih sportskih programa.
Budući da HNK Rijeka iz gradskog proračuna za sportske programe dobiva 600.000 kuna, HNK Rijeka javnim sredstvima pokriva cca. 1,1 posto troškova sportskih programa u rasponu od morčića do seniora.
Mišković većinu troškova pokriva sredstvima koje prihoduje na nogometnom tržištu koje nema nikakve veze sa sustavom financiranja riječkog sporta.
- Tema sastanka bila je financijsko stanje ekipnih sportova u gradu. Čelnici svih klubova zabrinuti su zbog velikih troškova, vodili smo aktivan i otvoren razgovor. Gradonačelnik nas je upoznao sa financijskim planovima, donijeli smo određene zaključke, kaže Samir Barać.
Samir Barać idealni je sugovornik za temu financiranja budući da je predsjednik VK-a Primorje i predsjednik Riječkog sportskog saveza, što znači da detaljno poznaje problematiku gradskog proračuna i klubova koji preživljavaju isključivo zahvaljujući javnim sredstvima.
Postoji li mogućnost da se pronađe kompromisno rješenje u skladu sa zakonom?
- Dobro pitanje! Uvijek postoji problem financiranja, neću ovdje govoriti o važnim gradskim projektima poput EPK-a, znamo da Grad Rijeke po svemu drugome gubi na važnosti, da se ne ponavljamo... Mora se pronaći način na koji ćemo financirati sport. Najvažnije od svega je da je država prepustila lokalnim samoupravama brigu oko financiranja klubova, a zaboravlja da svi vrhunski sportaši dolaze iz klubova. Za razliku od ostalih gradova, u Rijeci su izgrađeni vrhunski sportski objekti koji opterećuju proračun. Drugi gradovi nisu opterećeni takvim troškovima, pa izdvajaju veća sredstva iz proračuna za potrebe programa u sportu. Gradonačenik je suglasan da se pokuša pronaći rješenje, zaključuje Barać.
Dok traju konzultacije predstavnika klubova i Ureda gradonačelnika treba istaknuti da su se parametri financiranja riječkih klubova zadnjih nekoliko potpuno promijenili zbog zatiranja riječkog gospodarstva, a ne zbog gradskog proračuna.
Iz gradskog proračuna za potrebe sportskih programa (treniranje, struka, natjecanje...) godinama se izdvaja praktično isti iznos kao kada su vaterpolisti Primorja osvajali titule prvaka, rukometaši i rukometašice Zameta igrali europske kupove, košarkaški Kvarnera stigli nadomak ABA lige...
Rezultati istih klubova više nisu isti, jer riječki klubovi zadnjih godina namiču zanemariva sredstva od sponzora ili donatora, a grad prema sadašnjim kriterijima nema objektivnih mogućnosti povećati izdvajanja za sportske programe stotinjak klubova koji koriste javna sredstva.
