U Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja održala se komemoracija i predstavljanje monografije "Život posvećen skijanju" o životu i radu nedavno preminulog Milana Tumare.
Stjecajem okolnosti komemoracija i predstavljanje monografije održala se istodobno, jer je Milan Tumara iznenada preminuo u 90. godini, nekoliko dana prije nego što je prvi put zakazano predstavljanje monografije čovjeku koji je obilježio razvoj riječkog i hrvatskog skijanja.
Kao što je je rekao Davor Štimac, presjednik SKI kluba Rijeka, Tumara je stigao za života vidjeti monografiju koju su zajedno sa Štimcem nazočnima u riječkom muzeju predstavili autor Kristian Sirotich i bivši predsjednik SKI kluba Žarko Despot.
Prije predstavljanja nazočnima su se obratili župan Zlatko Komadina i predsjednik Hrvatskog skijaškog saveza Miho Glavić, obojica su Tumarin životopis prilagodili svojim viđenjima njegova utjecaja na razvoj skijaškog centra na Platku i hrvatskog skijanja.
Tumara je preminuo kao počasni predsjednik Hrvatskog skijaškog saveza i počasni predsjednik Ski kluba Rijeka kojemu je bio (su)osnivač 1961. godine.
Do zadnjih dana intezivno je živio skijanje, nekoliko mjeseci prije smrti intezivno je na Platku iznosio svoje planove.
Prvi put je skrenuo pažnju javnosti prije 62 godine upravo vizijom sažetom u projektu Plarimor.
Plarimor je složenica nastala od Platka, Risnjaka i mora, izvorni projekt imao je više od tisuću stranica teksta, dijagrama, tablica, grafikona, skica, izračuna, a čitava suština projekta bila je povezivanje zelenog i plavog, odnosno primorskog i planinskog turizma na Kvarneru i to turističkom valorizacijom koridora na potezu Grobničko polje – Platak – Snježnik – Lazac – Gerovo, maštao je o sedežnici koja će spojiti Grobničko polje s Platkom.
Milan Tumara rođen je na Sušaku 1933. godine, kao dječak upoznao je Platak, koji je obilježio veliki dio njegova života.
Tumara je aktivno sudjelovao u urbanizaciji Platka, prvog asfaltiranja ceste (1966), izgradnje prve žičare (1967), dvosedežnice Radeševo (1979)...
Njegov doprinos razvoja natjecateljskoga skijanja u bazi je današnjih uspjeha SKI kluba Rijeka, koji je dao veliki obol uspjesima hrvatskog, posebice ženskog skijanja.
Čak četvero riječkih skijašica i skijaša (Ana Jelušić, Matea Ferk, Dalibor Šamšal, Danko Marinelli) sudjelovali su na Zimskim olimpijskim igrama u Torinu.
Tumara je 1981. godine prvi put inicirao održavanje Jadranskog slaloma na kojemu se skijalo i jedrilo, Jadranski slalom ostao je upisan kao posljednje natjecanje na kojem je nastupila Janica Kostelić, jedna od najboljih skijašica svijeta svih vremena oprostila se upravo na Platku 2006. godine.
Osnovnu i srednju školu završio je u Rijeci, Ekonomski fakultet u Zagrebu, kao student aktivno je sudjelovao u mnogobrojnim skijaškim događanjima, po povratku u Rijeku 1959. godine počeo je raditi u Torpedu.
Bio je direktor kompleksa Haludovo u njegovim najslavnijim danima, bio je direktor Brodokomerca, u hotelu Adriatic izgradio je prvu kongresnu dvoranu u Opatiji i doveo Kongres Svjetske skijaške federacije s kojega je izvještavalo čak 240 akreditiranih novinara što je do danas ostao najveći međunarodni skijaški kongres održan u Hrvatskoj.
