Edo Šmit, trener Zameta II: Iako se klubovi gase, za budućnost riječkog ženskog rukometa ne treba strahovati

Srijeda, 23. prosinca 2015. 13:43 Napisao  Patrik Mršnik

Podatak o tome da su sve naše mlađe kategorije, od kadetkinja preko mlađih kadetkinja do djevojčica lani igrale barem polufinala državnog prvenstva govori da radimo dobar posao u Zametu, kaže Šmit.

Kada se govori o ženskom rukometu u Rijeci, ime Ede Šmita nezaobilazno je na bilo koji način. Aktualni trener druge ekipe Zameta dugogodišnji je izbornik u mlađim selekcijama državne reprezentacije. Pedesetšestogodišnji trener pri ponajboljem riječkom sportskom kolektivu u početku razgovora priča o polusezoni koju su njegove izabranice završile na diobi trećeg mjesta zajedno s ekipama Sloge i Senije.

- Rezultat u prvenstvenom smislu nije prioritet za ovu ekipu. Primarni je cilj stvaranje mladih igračica koje će u dogledno vrijeme postati zreli materijal za promociju u prvi sastav kluba. Naša je ekipa sastavljena od kadetkinja (godište '98 i mlađe). Završili smo prvi dio sezone s omjerom 7-4, a smatram da će se bilanca do kraja sezone još popraviti, govori Šmit.

Nekoliko kadetskih reprezentativki u svom sastavu ima Šmit. Na posljednjem kontrolnom okupljanju u Umagu mlade hrvatske rukometašice dvaput su pobijedile Slovačku, a u kockastom su dresu zaigrale kružna napadačica Anna Dobrić kao i dvije vanjske igračice - Antonela Kalčić i Marta Jurčić. Na širem popisu još su i desno krilo Ivana Dundović, odnosno vratarka Kristijana Lopac - Škrinjar. Tih pet imena uz još nekoliko nadolazećih 'zvjezdica' iz još mlađih generacija (Iva Stanić, Katarina Brkljača, op.a.) zalog su zdrave budućnosti ženskog rukometa u gradu.

- Radi se o vrlo talentiranoj generaciji koja će jednog dana biti predvodnik novog Zameta. Jasno, mora samo ostati na okupu. Mislim da se u našem mlađem pogonu radi dobar posao, podatak o tome da su sve naše kategorije, od kadetkinja preko mlađih kadetkinja do djevojčica lani igrale barem polufinala državnog prvenstva dovoljno govori tome u prilog. Sve je dakle dobro postavljeno, što se ne može reći za ostale gradske klubove. Samo se kod nas i u Pećinama pod paskom Tomislava Kruljca organizirano radi, u zadnjih dvadesetak godina ugasilo se kojih petnaestak klubova u regiji što je alarmantan podatak, govori Šmit.

Već je dugo godina Šmit u ženskom rukometu, u tri je navrata tijekom svoje trenerske karijere sjedio na klupi Zameta. Prvi puta od 1986. do 1988., nakon toga od 1994. do 1998. godine, a posljednji je puta s trenerske pozicije otišao 2011. godine i treće sezone vođenja kluba. Između Šmita i aktualne trenerice Adrijane Prosenjak po jednu sezonu dobili su Drago Žiljak i Željko Čagalj.

- Rezultat sam po sebi sugerira da je naša seniorska ekipa opet u borbi za vrh. Istina je da je Podravka odmaknula pobjedom u posljednjem ovogodišnjem kolu, ali ne mora se zbog toga očajavati. Generalan rezultat kluba je za svaku pohvalu, mislim da imamo razloga biti zadovoljni obavljenim u godini koja je na izmaku, komentira Šmit.

Ne mogu se iste stvari reći za žensku reprezentaciju. Nema je u posljednje vrijeme na karti svijeta, ova je genracija propustila netom završeno svjetsko prvenstvo, samim time i priliku da se plasira na Olimpijske igre. Od podbačaja na Euru u Hrvatskoj prije godinu dana reprezentacija se natječe samo u kvalifikacijama za ono sljedeće Europsko prvenstvo koje je na rasporedu za točno godinu dana.

- Ne postoji kontinuitet rada na toj razini. Izbornici seniorske reprezentacije mijenjaju se jednako kao što se mijenja prvi trener Podravke. Imamo primjer Marte Tomac koja je postala svjetska prvakinja igrajući za Norvešku. Ja sam je osobno vodio kroz cijelu njenu reprezentativnu karijeru u hrvatskom dresu, bila mi je kapetanica ekipe. Gdje se ona po putu izgubila s etiketom nedovoljno dobre igračice za Hrvatsku? Ne znam..., kaže Šmit.

Dodaje da ništa bolja situacija nije ni u mlađim selekcijama...

- Seniorke su se zadnji puta okupile u studenom, kao i kadetkinje. Za seniorke sljedeći nastup dolazi tek u ožujku, a kadetska vrsta okupit će se tek u svibnju uoči nastupa na prvenstvu svijeta u Slovačkoj. Radi se dakle o jednoj vrsti kolektivnog nerada u našem rukometnom savezu koja ne može rezultirati uspjesima na velikim natjecanjima. Skandinavske zemlje primjerice imaju dugoročne planove čija je realizacija postala vidljiva nakon završenog SP-a u Danskoj, kaže Šmit.

Ipak, interes djece ne jenjava, djevojčice i dalje žele igrati rukomet, sa željom da i one jednog dana budu prvakinje svijeta...

Koristimo kolačiće
Na našoj web stranici koristimo kolačiće. Neki od njih su neophodni za rad stranice, dok nam drugi pomažu poboljšati ovu stranicu i korisničko iskustvo (kolačići za praćenje). Možete sami odlučiti želite li dopustiti kolačiće ili ne. Imajte na umu da ako ih odbijete, možda nećete moći koristiti sve funkcije stranice.