Kroz uspjehe pet bazičnih loptačkih sportova u pravilu se ogleda društvena snaga svake lokalne samouprave.
U Gradu Rijeci na djelu je očigledan pad tzv. nositelja kvalitete u košarci, vaterpolu i rukometu. Zašto?
- Činjenica je da ekipni sportovi imaju problema, koji je kao i obično vezan za sustav financiranja. Što se tiče Grada Rijeke, zadnjih nekoliko godina nije bio dramatičnih promjena u iznosima koje je Grad izdvajao iz proračuna za sport. Očito se pojavio problem u onom drugom dijelu financiranja koji je vezan za sponzore. Interes sponzora za financiranje sportskih klubova je izuzetno slab ili je vezan za povratne usluge što u nekim hrvatskim gradovima funkcionira. Recimo, kao vaterpolo u Dubrovniku. Ali to je jedini sport visokog ranga u Dubrovniku, dok Grad Rijeka ima ili je imao prvoligaše u svim ekipnim sportovima što iziskuje dosta velike troškove. Proračun to može pratiti koliko može, govori gradonačelnik Vojko Obersnel.
Budući da nemaju izravnog interesa, reketarenje sponzora je ružna riječ kojom se često opisuje utjecaj pojedinih lokalnih samouprava u sportu? Slična ulaganja, različiti rezultati
Brojke ukazuju da se iz gradskog proračuna za rukomet, vaterpolo i košarku danas izdvaja slično kao kada su vaterpolisti Primorja bili najbolji u Hrvatskoj i drugi u Europi, kada su košarkaški Kvarnera 2010 maštali o ABA ligi, kada su rukometašice i rukometaši Zameta igrali europske utakmice.
Na kraju ove sezone VK Primorje postao je sedmi klub u državi, Kvarner 2010 ispao je u drugu ligu, ŽRK Zamet odustao je od natjecanja u prvoj ligi, MRK Zamet izborio je ostanak u Premijer ligi.
Riječki odbojkaški klubovi u vrhu su nacionalnih prvenstava više zbog toga jer se u hrvatsku odbojku relativno malo ulaže nego zato što se u riječku odbojku puno ulaže.
HNK Rijeka izvan je sustava javnih potreba otkada je postao sportsko dioničarsko društvo u većinskom privatnom vlasništvu. (IV)
- Ja se nikada nisam koristio metodom reketarenja! Naš je problem da većina sponzora imaju sjedišta izvan Rijeke. Teško je doći do takvih sponzora, zatvorili su se neki kanali koji su bili uhodani. Pokušavamo koliko možemo, ide jako teško.
Zašto od osnutka države manje lokalne zajednice na Riječkom prstenu izdvajaju u apsolutnim iznosima za najvažnije klubove više sredstava nego Grad Rijeka?
- Teško je proporcionalno uspoređivati proračune manjih lokalnih jedinica i Grada Rijeke, koji ima fiksne obveze koje proizlaze iz osnivačkih prava. Mi smo osnivači vrtića, a riječki vrtići su veliki izadatak! Riječ je o preko 600 zaposlenih, Grad Rijeka participira u troškovima vrtića da bi cijena za roditelje bila primjerena. Osnivači smo kazališta, što je još 350 zaposlenih, osnivači smo kazališta lutaka, dva muzeja, javne vatrogasne postrojbe... Ima puno fiksnih troškova vezanih za proračun! Ne smijemo zaboravitti da smo imali velike investicije u sportske objekte, izgradili smo kompleks bazena na Kantridi, dvoranu na Zametu, atletsku dvoranu što su takođe ulaganja u sport. Posljedica tih investicija su obveze vezane za povrat kredita. Kada uspoređujemo iznose za sport, onda se obično uspoređuje samo dio kojim se direktno financiraju sportski programi. Osim toga dijela, postoji dio troškova održavanja i korištenja sportskih objekata. Nisu to samo troškovi struje i vode, nego i troškovi zaposlenih ljudi. To nije mali iznos, koji se zanemaruje kada se govori o izdvajanjima za sport. Netko to mora platiti! Kada se tom iznosu dodaju izdvajanja za sportske programe, doći ćemo do prilično velike brojke.
Evo konkretnih brojki: Grad Rijeka za troškove klubova izdvaja 14,5 mil. kuna. Od toga 8 mil. kuna izdavaja za sportske programe, ostalo su troškovi korištenja objekata. S obzirom da je proračun nešto veći od milijardu kuna, Grad Rijeka za klubove ukupno izdvaja nešto manje od 1,5 posto. Neke lokalne zajednice na Riječkom prstenu za iste potrebe izdvajaju dvostruko više, do 3 posto. Je li to isključivo politička odluka?
- Nije to samo politička odluka! Problem je fiksnih troškova, ne možemo uspoređivati postotke proračuna manjih lokalnih samopurava i Grada Rijeke. Ne možemo uspoređivati komunalne prihode koji se namjenski troše. Možda bismo mogli uspoređivati porezne prihode i izdvajanja za sport.
Da pojasnimo čitateljima, prihodi od komunalnih naknada su namjenski, društvene djelatnosti smiju se financirati iz poreznih prihoda. Dakle, kada bi Grad Rijeka povećao porezne prihode i promijenio strukturu proračuna, imao bi više novaca za sport?
- Povećanje poreznog dijela prihoda ovisi o različiitm faktorima, prije svega o poreznoj politici države koja definira udio poreznog prihoda. Nama je dominantan prihod od poreza na dohodak. Unazad zadnjih nekoliko godina, od Kosoričine preko Milanovićeve do Plenkovićeve vlade, povećavan je neoporezivi dio plaća i time smanjen porezni prihod lokalnih samouprava.
Koliko bi pomoglo kada bi država dozvolila da se za društvene djelatnosti smije izdvajati dio komunalnih naknada?
- Teoretski je moguće, ali onda će biti manje sredstava za održavanja zelenila i čistoće, javne rasvjete i svega ostalog. Proračun je kao kućni budžet. Ako tošite više za hranu, trošit ćete manje za odjeću i slično! Jedno od mogućih rješenja bio je porez na nekretnine, koji je trebao postati izvorni prihod lokalnih samouprava. Zamijenio bi komunalnu naknadu i postao opći porezni prihod čime bi se otvarala mogućnost da sredstva trošimo na ono što želimo. Državna politika
- Prema moje mišljenju, ne postoji državna politika prema sportu. Sport dobiva vrlo malo novca iz državnog proračuna! Kultura ipak dobiva nešto kroz javne potrebe i zaštićenu baštinu, kroz kulturne ustanove kojima je osnivač država. Sporti je ostao na margini! Od države nešto dobiva jedino Hrvatski olimpijski odbor. S takvim se problemima susreću sve hrvatske reprezentacije kojima je uvijek problem zatvoriti troškove natjecanja, smatra Obersnel.
Koliko se teoretski može više izdvojiti za sport s obzirom na zadane gabarite u gradskom proračunu?
- Nakon što je počela kriza, kada su pale plaće i kada se smanjio broj zaposlenih, kada se smanjio porezni prihod prema toj osnovi, pa se smanjio prihod zbog izmjena porezne politike, bili smo prisiljeni rezati dio rashoda. Dominantno smo rezali u segmentima koji nisu zakonska obveza, kao što su financiranje javnih potreba u kulturi i sportu. Moja je ocjena bila da ne diramo socijalni program. Ako dođe netko tko smatra da mu socijalni program nije važan, imat će na raspolaganju 20 mil. kuna koje može rasporediti na drugi način.
Stvorila se fama da zbog troškova EPK-a nema dovoljno novaca za sport?
- Ista je takva fama postojala kada smo investirali u sportske objekte, tada se govorilo da zbog investicija u objekte nema novca za klubove. Veliki dio novca za potrebe EKP-a dobivamo kroz europske fondove, riječ je najviše o investicijama u objekte što nema utjecaja na ostalo. Naravno da je ove i iduće godine dominantan dio troškova usmjeren prema kulturi. Valjda će iza cijela te priče nešto i ostati, očekujem drugačiju raspodjelu proračuna nakon što to završi.
