Svima je dopušteno podleći atmosferi osim akterima

Ponedjeljak, 06. svibnja 2013. 11:20 Napisao  I. V.

Rijeka je utakmicom protiv prvaka Dinama završila ciklus susreta s najboljim hrvatskim momčadima, osvojena su 4 od mogućih 12 bodova

 

 

 

Derbi između Rijeke i Dinama odigran je u ambijentu koji počiva na južnoameričkoj tradiciji. Iako je upotreba pirotehnike odavno zabranjena na zapadnoeuropskim stadionima, vizuelni doživljaj proslave Armadina rođendana ne bi bio potpun bez bakljade. HNS je propisao stroge kazne, ali nitko ne može zanijekati činjenicu da upotreba pirotehnike u strogo kontroliranim uvjetima ne stvara jedinstveni adrenalinski ugođaj.

 U takvoj je atmosferi razumljivo da gledatelji oduševljeno plješću kada igrač rutinski ukliže i nekontrolirano izbaci loptu izvan igrališta ili da u izvještajima broj gledatelja naraste do impozantne brojke od 10.000 iako su dvije tribine zjapile prazne na stadionu kapaciteta 10.300 mjesta. Svima je dopušteno podleći ambijentu nabijenom emocijama osim akterima.

 Euforija je strogo zabranjena stručnjacima poput Krune Jurčića, koji se kvalitetu prikazanog nogometa usudio uspoređivati s fantastičnom atmosferom. Da se drugo poluvrijeme umjesto na Kantridi igralo u tradicionalno praznom Maksimiru, ono malo gledatelja koji dolaze na Dinamove utakmice zaspalo bi od dosade.

 Objektivno, oko 8.000 ljudi na Kantridi gledalo je sadržajno najslabije poluvrijeme ove sezone tijekom kojega nije viđena niti jedna izgledna priliku. Što je još gore, prilika se nije mogla  ni naslutiti u suzdržanim pristupima obiju momčadi kojima je očigledno odgovarala podjela bodova.  

 Prvi dio utakmice odigran je na donekle zadovoljavajućem nivou. Ništa posebno, tek toliko da Dinamo u pojedinim trenucima utakmice pokaže Gabrieleu Volpiju koliko su riječki snovi o tituli prvaka u ovom trenutku realni. Razlika u pojedinačnoj kvaliteti je takva da ni jedan igrač Rijeke ne može konkurirati za prvi sastav Dinama. Ni Mehmed Alispahić koji je prošle jeseni igrao na Kantridi za Dinamo.

 I sve se to opet moglo sakriti u drugačijem taktičkom pristupu da je Matjaž Kek tako htio. Kek je kroz pokušaj nadigravanja htio saznati nešto važnije od pozitivnog rezultata!  I da je izgubio utakmicu Kek bi dobio važne spoznaje o kapacitetima pojedinih igrača. Naprimjer, utakmica je pokazala da su trkački parametri dvojice fizički najmoćnijih igrača Rijeke (Jugović, Mujanović) sasvim prosječni u utakmici protiv moćnog Dinama. Nema to veze s trenerom za tjelesnu spremu Ugom Maranzom nego sa selekcijom igrača.

 

Što se izvornog nogometa tiče, Kek nije saznao ništa novo. Bez Danijela Cesarca riječka momčad u domaćim utakmicama ipak izgleda kao skup dobro plaćenih težaka, koji teškim radom pošteno zarađuju za život. Pretpostavke da će u utakmici protiv Dinama trkačka moć bočnih igrača (Mujanović, Jugović) nadomjestiti izostanak kreacije kao u utakmici protiv Hajduka, pokazala se pogrešnom. Nogomet je ipak igra koja počiva na fizičkoj moći, a ne obratno.

 

Kada nema Cesarca, nema ni sadržajne igre u završnici! Alispahić  ne igra na potrebnoj razini iako je osvjedočeno kvalitetan španer kojega treba sačekati. U svakoj njegovoj tehničkoj pogrešci jasno se uočava nesigurnost, problem prilagodbe je individualan. Ako ga u Rijeci nije obuzeo „sindrom Torres“, Alispahić bi iduće sezone morao pokazati kapacitete zbog kojih je svojedobno došao u Dinamo. Idući na popisu predisponiranih kreativaca je otpisani Ivor Weitzer, koji na Kekovim treninzima igra stopera (?)!

Rijeka je utakmicom protiv prvaka Dinama završila ciklus susreta s najboljim hrvatskim momčadima. Učinak od jedne pobjede (Hajduk, 2:1), jednog neodlučenog rezultata (Dinamo, 0:0) i dva poraza (Split, 1:3/Lokomotiva, 1:3) ostvaren je kroz način igre koja je pokazala realne mogućnosti igrača. Osvojena su 4 od mogućih 12 bodova.

 

Rijeka sada igra protiv objektivno slabijih momčadi (Istre, Zadar, Zagreb), što u potpunosti mijenja pristup utakmicama. Za svaki eventualno izgubljeni bod do kraja prvenstva opravdanja se više ne mogu tražiti u (ne)kvaliteti igrača.  

 

 

 

 

 

 

 

 

Koristimo kolačiće
Na našoj web stranici koristimo kolačiće. Neki od njih su neophodni za rad stranice, dok nam drugi pomažu poboljšati ovu stranicu i korisničko iskustvo (kolačići za praćenje). Možete sami odlučiti želite li dopustiti kolačiće ili ne. Imajte na umu da ako ih odbijete, možda nećete moći koristiti sve funkcije stranice.